Planinarska kuća 'Akademik Josip Roglić' na Čuliji
Biokovski obronci su od pamtivijeka korišteni za ljetnu ispašu ovaca, krava i konja, dok su njihovi pastiri ta ljeta provodili u malenim kamenim nastambama. Izvorni objekt je bio upravo takva pastirska staja koju je akademikova obitelj sagradila oko 1850. godine kao izdvojeno planinarsko prebivalište u kojem se boravilo i čuvalo blago tijekom proljetno/ljetnog razdoblja i kao takva je obitelji bila neizostavni izvor prihoda.
Tipično za to vrijeme staja je rađene tehnikom suhozida a materijal se dobivao kidanjem kamen iz zagrljaja škrte Biokovske grude a sve u cilju olakšavanja teških uvjeta življenja i osiguranja boljeg sutra budućim pokoljenjima. Obzirom da se suhozid radi od prirodnog kamena bez korištenja vezivnog sredstva, većina ovih još ne tako davno iznimno korisnih i reprezentativnih zdanja koja su osiguravala životnu egzistenciju, danas propadaju pod zubom vremena.
Na sreću, zahvaljujući inicijativi obitelji Roglić, udruzi "Vrdol", Javnoj ustanovi "Park prirode Biokovo", Društvu geografa Dalmacije, HPD-u Sveti Jure i HGSS-u, njihova obiteljska staja je izbjegla ovu sudbinu. Objekat je posve rekonstruirana, adaptiran u planinarsku kuću te otvoren 2006. godine u povodu 100 godišnjice rođenja akademika Josipa Roglića.
Od nadležnog ministarstva kulture su ishođene sve potrebne dozvole te odobrenje za obnovu objekta, a uz potporu Parka prirode Biokovo obitelj je prikupila potrebiti materijal. Građevinski materijal je uz pomoć helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) prevezen iz mjesta Župa Turija (600 m.n.v.) na predio Čulija (1000 m.n.v.), a žitelji Župe su potom volonterski odradili sve potrebne građevinske radove.
Planinarska kuća Akademik Josip Roglić nalazi se na sjevernoj strani planine Biokovo u parku prirode na predjelu Čulija 900 m n/v ponad mjesta Župa. Nada njom je vrh Sutvid (1332 m.n.v.) i najveći rezervat mješovite šume biokovske jele i bukve (Sutvid - Budina - Briza - Kimet - Knjič).
Kući je moguće prići iz više smjerova markiranim stazama koje odražavaju članovi HPD-a Sveti Jure. Najduži prilaz je iz zaseoka Zaseok Turići (620 mnv) preko Blogova doca dok je najkraći onaj iz zaseoka Takalo (430 m) preko Gradske špilje. Osim ovim stazama kući se može pristupiti iz zaseoka Roglići (420 mnv), od rodne kuće akademika Roglića i ovo je možda najbolja opcija jer se tu ujedno može upitati ključ od iste. Zadnje ali ne manje važno, objektu se može pristupiti i s južne strane od šumarske kuće Lađana preko Šćirevac (1364 m) i doca Jalovik gdje se put križa sa spomenutom stazom koja ide iz zaseoka Turići.
Kuća ima dvije etaže, prizemlje je blagovaonica, potkrovlje je skupna spavaonica koja može primiti 10 osoba, uz kuću je pitka voda cisterna(čatrnja – kamenica) Dvadesetak metara od kuće se nalazi i stara sprema u kojoj se kuhalo a uređena je u planinarskog skloništa koje je otvoreno tijekom cijele godine.
PLANINARSKA KUĆA AKADEMIK JOSIP ROGLIĆ
- Biokovo: sjever: 900 m n/v
- Upravljač: Stjepan Roglić uz pomoć HPD Sveti Jure Zagvozd
- Kategorija: D
- Koordinate: N 43°18.881´ E 017°06.782´
- Kontakt: na mobitel 00 385 91 130 1964 Stjepan Roglić ili na This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
- Otvoreno: po dogovoru
- Ležajeva: 10
INFRASTRUKTURA
- Struja: nema
- Voda: cisterna / kamenica /
- Tuševi: ne
- Komunikacije: mobitel signal svih operatera
- Odvoz smeća: ne
SMJEŠTAJ
- Zimska soba: ne
- Sjedišta u blagovaonici: ne
- Sjedišta na terasi: ne
- Opskrba: ne
- Piće: ne
OSTALO
- Općina: Zagvozd
- Županija: Splitsko-Dalmatinska
- Vlasnik: Obitelj Cvitana Roglića
- Površina:- 35 m2
- Broj etaža: 2
- Gradnja: uređuje se
- Izgrađeno: 1900
Ovi su predjeli sa najzdravim prašumama na području parka prirode Biokovo te čuvaju 70% stabala biokovske jele (abies bikoviensis, lat.) endemske vrste čija stabla dosežu visinu do 30m, a opseg do 4 m. Ono što ju čini posebno različitom od ostalih četinjaca na ovim prostorima je sposobnost da se samoobnavlja odnosno ima sposobnost da iz odsječenog panja iznikne novi vrh ili da se obnovi primarni vrh ukoliko se isti slomi. Takav način obnavljanja rezultira impresivno velikim stablima sa debelom osnovicom iz koje raste, paralelno, više vrhova.
Preko 70 % ukupnih stabala biokovske jele nalaze se na jugoistocnom dijelu Biokova. Vrtača Velika Budina najveća je oaza jelove šume na cijelom Biokovu a preko 50% stabala bukva (Tagus silvatica) u Biokovu kao i njjužnija stabla tise (Taxus baccata L.) nalaze se ovdje.
Nedaleko od staze koja vodi prema Svetom Roku ispod vrha Sutvid nalazi se Ledenica Jarova rupa, koja je zahvaljujući akademiku Roglić davne 1935 dobila prvi poznati nacrt nekog speleološkog objekta na Biokovu. Osim spomenute ledenice ovo podrucje je bogato i spiljama a najpoznatija među njima je Gradska spilja koja se nalazi na putu od planinarske kuće Akademika Josipa Roglića na Čuliji prema mjestu Župa. Oba lokaliteta možete pronaći na slikama dolje a reportažu sa Stupanj doca donosimo slijeće godine ;)
|
Detaljna statistika i virtualni pregled staze Takalo - Sv. Rok - Čulija - Takalo
|
|||||
|
Ukupna duljina:
8.71
|
Atraktivnost: |  |
Preuzmi GPS trag: 
|
||
| Zahtjevnost staze: | 
|
||||
| Sagoreno ćevapa: | 
|
||||
| Polazište: | Zaseok Takalo | ||||
| Odredište: | Sveti Roko | ||||
| Ukupni uspon: | ˄ 4,34 km / 1500 m | ||||
| Ukupni spust: | ˅ 4,47 km / 1569 m | ||||
| Minimalna visina: | ≈ 436 m | ||||
| Maksimalna visina: | ≈ 1292 m | ||||
| Markacija staze: | Osrednja | ||||
Akademik Josip Roglić (1906-1987)
Planinari obnavljaju crkvicu Svetog Roka
Biokovska jela - Abies alba biokovoensis
Otvaranje Planinarske kuće 'akademika Josipa Roglića' na Čuliji
Planinarski putovi u PP Biokovo kojim upravlja HPD 'Sveti Jure' Zagvozd
Tradicionalno hodočašće i misno slavlje na Biokovskom vrhu Sveti Roko
Autor: Teo bartulović
Photo: Stjepan Roglić & Teo bartulović
Copyright © HPD Sveti Jure Zagvozd 2013 - All Rights Reserved!
