11 Aug 2012

Biokovo krasi veliko bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta

Written by Teo Bartulovic.

Osim što plijeni pažnju svojim reljefom i geomorfološkim oblikom, odnosno brojnim krškim fenomenima , Biokovo krasi i iznimno veliko bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta uključujući brojne endeme i tercijarne relikte.

Biljni pokrov planine Biokovo izuzetno je zanimljiv i bogat. Vidljivo je miješanje različitih flornih elemenata. Ovdje se miješaju najstariji mediteranski, noviji borealni i srednjoeuropski florni elementi. Dominira ilirsko-mediteransko bilje, dok je učešće alpskog znatno smanjeno, pa Biokovo u biljno-geografskom pogledu treba uvrstiti u posebnu balkansko-apeninsku oblast, balkanskog karaktera (prema Kušanu 1969. god.).

Za biljni pokrov planine Biokovo može se reći da je gotovo na cijeloj površini degradiran. Pod pojmom "biljni pokrov" ili "biljni svijet" obično su obuhvaćene dvije njegove komponente – flora i vegetacija. Vegetacija je skup svih biljnih zajednica ili fitocenoza. To su zakonito građene zajednice u odnosu na ekološke čimbenike i pouzdani su indikatori stanišnih prilika. Flora je skup svih biljnih svojta nekog područja.

ZANIMLJIVOSTI:

Opće je poznato da je Biokovski kamenjar omiljeno stanište dviju najotrovnijih europskih zmija, poskoka i riđovke, no malo tko zna da u Parku obitava i pjegava crvenkrpica, jedna od najlješih europskih zmija.

Do sada je u Parku Prirode Biokovo zabilježeno 7 vrsta vodozemaca i 21 vrsta gmazova.

Flora

Sastav flore Biokova, za razliku od vegetacije koja je još uvijek razmjerno slabo poznata, detaljnije je istraživan pa su o toj problematici objavljena i dva značajna rada («Biljni pokrov Biokova (Flora i vegetacija)», Kušan 1969 i «Bilje Biokova», Radić 1976). Floristička istraživanja Biokova sustavno se provode tako da su do sada objavljeni brojni znanstveni radovi.

Podaci o istraživanjima lišaja (Lichenes) Biokova i Biokovskog područja su malobrojni, mahovine (Bryophyta) istraživane su u sklopu istraživanja ostalih područja Hrvatske dok papratnjače (Pterydophyta) nisu na Biokovu prisutne velikom brojnošću vrsta ali čine značajne sastavnice brojnih staništa i vegetacijskih zajednica.

Prema objavljenim literaturnim podacima za Biokovo i Biokovsko područje bilježi se više od 1 500 vaskularnih biljaka (prema Šolić 2003), među njima je znatan broj endema i relikata čijem razvoju su svakako pridonijeli i specifični životni uvjeti.

ZANIMLJIVOSTI:

Biokovska jela (abies bikoviensis, lat.) je endemska vrsta čija stabla dosežu visinu do 30m, a opseg do 4 m. Ono što ju čini posebno različitom od ostalih četinjaca na ovim prostorima je sposobnost da se samoobnavlja odnosno ima sposobnost da iz odsječenog panja iznikne novi vrh ili da se obnovi primarni vrh ukoliko se isti slomi. Takav način obnavljanja rezultira impresivno velikim stablima sa debelom osnovicom iz koje raste, paralelno, više vrhova.

Preko 70% ukupnih stabala biokovske jele nalaze se na jugoistocnom dijelu Biokova. Vrtača Velika Budina najveća je oaza jelove šume na cijelom Biokovu a preko 50% stabala bukve (Tagus silvatica) u Biokovu kao i njajužnija stabla tise (Taxus baccata L.) nalaze se na području oko vrhova Sutvid i Sveti Roko.

Životinjski svijet

Životinjski svijet Biokova je također vrlo raznolik, osobito životinjski svijet podzemnih pećina. Planina je dom vuka i vepra, a posebna atrakcija su muflon i divokoza koja je 1964.g. ponovno naseljena, te se brzo namnožila i lako prilagodila krajoliku što potvrđuje njenu iskonsku pripadnost ovom staništu.

Preliminarna analiza faune ističe Biokovo kao »vruću točku« biološke raznolikosti Hrvatske i Europe, posebno špiljskom faunom. No, nužna su daljnja istraživanja. »Špiljska fauna je jedna od najizraženijih elemenata faune Biokova Dosad je u špiljama utvrđeno više od 180 vrsta s čak 60 endema Biokova. Biokovo obiluje i leptirima, ima ih oko 400 vrsta. Vodozemce na Biokovu zastupa pet vrsta žaba, daždevnjaci koji su iznimne veličine i vodenjaci koji nastanjuju lokve. Gmazove predstavlja 21 vrsta, od kojih je kopnena kornjača sve rjeđa.

Među gotovo 100 vrsta ptica ističu se suri orao, orao zmijar, sivi sokol, planinska sova, mravozub crni, bjelohrptni djetao, špiljska lastavica, alpski popić, voljić maslinar i kreja, a to su rizične i ugrožene vrste u Hrvatskoj. Žutokljuna galica, zvana ćolica, posebno je zanimljiva jer se gnijezdi u jamama, pa je speleolozima pomoć pri pronalaženju novih jama. Na Biokovu je utvrđeno 42 vrste sisavaca. Među njima su bjeloprsni jež, pet vrsta rovki, šišmiši, deset vrsta zvijeri i to vuk, lisica, divlja mačka, jazavac, tvor, kune zlatica i bjelica, lasica te čagalj.

Ukoliko primijetite eventualne pogreške i/ili imate sugestije za poboljšanje molimo Vas da nam iste dojavite ispunivši kontakt obrazac kojeg možete pronaći na našim internet stranicama u kontakt sekciji. Unaprijed se zahvaljujemo na razumijevanju. Za bilo kakva dodatna pitanja slobodno nas kontaktirajte!