Akademik Josip Roglić (1906-1987)

Josip Roglić rođen je 1906. godine u uglednoj obitelji, od oca Cvitana i majke Joze rođene Rakić u Roglićima u Župi Biokovskoj. Pohađao je pučku školu u svom rodnom mjestu 1912.-1918. godine kada ga je otac odveo u Split gdje je u sjemeništu pohađao niže razrede gimnazije do 1922. godine. Školovanje je nastavio u višim razredima biskupske Klasične gimnazije gdje mu je profesor bio poznati geograf Ivo Rubić. Nakon mature 1926. godine preselio je u Beograd gdje je upisao pravni fakultet. S obzirom na u gimnazijskim danima razvijeni interes za prirodne znanosti taj ga studij nije zanimao pa se već 1927. godine upisao na Geografski odsjek Filozofskog fakulteta. Diplomirao je 1930. godine. 1934. obranio je disertaciju "Biokovo – fizičko-geografske osobine" koja je naknadno tiskana kao posebno izdanje.

Prema preporukama svojih profesora J. Roglić je 1934/35. boravio na specijalizacijama u Strassbourgu i Montpellieru, a 1938/39. u Berlinu i Beču. U međuvremenu je bio zaposlen u III. Muškoj gimnaziji u Beogradu. Tijekom boravaka na stranim sveučilištima prof. Roglić se upoznaje s novim teorijama i metodologijom znanstvenih istraživanja u geografiji te organizacijom nastavnog i znanstvenog rada.

1941. godine s obitelji seli u Zagreb gdje počinje raditi kao profesor na I. ženskoj gimnaziji. Ubrzo prelazi na Visoku pedagošku školu gdje je 1943. godine izabran za izvanrednog profesora, a 1945. i za redovnog. 1946. godine prelazi na novoosnovani Prirodoslovno-matematički fakultet gdje je 1947/48. bio na dužnosti dekana. Nastavlja sa usavršavanjima na sveučilištima u Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom kraljevstvu, SAD, tadašnjem SSSR-u i Čehoslovačkoj, zatim Švedskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj, te Kini.

U međuvremenu je vodio Geografski zavod, a od 1960. Geografski institut Sveučilišta u Zagrebu. Zbog izuzetnih znanstvenih postignuća 1960. godine izabran je za izvanrednog, a 1969. za redovnog člana JAZU.

Nakon uspješnog nastavničkog rada 1976. godine akademik Roglić odlazi u mirovinu, ali nastavlja sa znanstvenim radom koliko mu je to narušeno zdravlje dopuštalo. Umro je 1987. godine, a pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.

Kako bi obilježili 100. obljetnicu njegova rođenja Hrvatsko geografsko društvo – Split iniciralo je organizaciju Međunarodnog znanstvenog skupa "Akademik Josip Roglić i njegovo djelo" (Makarska 19. – 22. travnja 2006.) i tiskanje odabranih radova u 5 knjiga. Speleolozima i geomorfolozima posebno su zanimljive 1. i 3. s naslovima "Krš i njegovo značenje" te "Geomorfološke teme".

Tijekom života akademik Roglić je aktivno sudjelovao na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima. Objavio je niz znanstvenih i stručnih članaka koji su imali važan utjecaj na razvoj geografske znanosti, geomorfologije i istraživanja krškog reljefa koji se u svjetskoj literaturi navode i kod suvremenih autora.

Geomorfologija je privlačila njegovu pažnju od samog početka znanstvenog rada. Poznata je i često bila citirana njegova izreka: "Terenski rad, opservacija, temelj su geografskog istraživanja pa on mora biti baza za zaključivanje." Tu je svoju misao uvijek primjenjivao u geomorfološkim i geografskim istraživanjima rezultat kojih su brojni zapaženi članci i studije. U istraživanjima je primjenjivao interdisciplinarni pristup pa je tako i krški reljef, kojim se često bavio, doživljavao kao prirodni kompleks i životni prostor limitiran oskudicom vode i obradivih površina. Počeo je s istraživanjem krša Imotske krajine, nastavio s jadranskim i dinarskim kršem da bi završio s kršem kao fenomenom svjetskog značenja. Pri svojim je istraživanjima često koristio i dostignuća speleologa. Proučavao je povezanost krških procesa i reljefnim oblika s glacijalnom i riječnom erozijom.

Akademik Roglić često je isticao kako svaki znanstveni rad polazi od precizno definirane znanstvene terminologije pa je vrlo značajan njegov rad na Prilogu hrvatske krške terminologije izdan u Zagrebu 1974. godine koja je u nekim dijelovima zastarjela, ali predstavlja dobar temelj za pripremu obnovljene terminologije koja će koristiti geografima, geomorfolozima, geolozima, speleolozima i svim ostalim strukama koje zadiru u problematiku krškog reljefa.

Državnim nagradama za životno djelo nagrađuju se:

1. Akademik Božidar Okljaša, redovni profesor Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za područje biomedicinskih znanosti.
2. Akademik Mladen Paić, redovni profesor Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za područje prirodnih znanosti.
3. Akademik Josip Roglić, redovni profesor Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za područje prirodnih znanosti.
4. Ing. Dragutin Horvat, redovni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, za područje tehničkih znanosti.
5. Ing. Stjepan Hankony, viši stručni suradnik Elektrotehničkoga instituta poduzeća „Rade Končar“ u Zagrebu, za područje tehnički znanosti.
6. Dr. Josip Badalić, umirovljeni profesor Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za područje humanističkih znanosti.
7. Akademik Josip Torbarina, redovni profesor Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za područje humanističkih znanosti.
8. Akademik Stjepan Gunjača, direktor Instituta za nacionalnu arheologiju JAZU-a u Splitu, za područje humanističkih znanosti.

Odlukom Sabora Socijalističke Republike Hrvatske 1971. godine dodijeljena mu je državna nagrada za životno djelo, za znanstveno istraživački rad područje prirodnih znanosti.

Dirljivo je s požutjelih stranica starih novina čitati s kakvim su zanosom i vjerom u ostvarljivost jedne ideje ovdašnje mase dočekale zamisao, koju je 1961. prvi put objelodanio akademik Josip Roglić, da se povežu sjever i jug Hrvatske. Taj umni vizionar iz krševite imotske Župe, tvorac je dviju sjajnih ideja o ljepšoj budućnosti Lijepe naše. Obadvije su se ostvarila: proboj tunela kroz Učku i druga i suvremena prometnica Zagreb-Split koja povezuje primorsku i posavsku Hrvatsku.

17.02.2011. godine na 3. programu Hrvatskog radija, emitirana je emisija iz ciklusa “Portreti znanstvenika“. Niz emisija iz tog ciklusa priređene su povodom 150 obljetnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

U ovoj radio emisiji o Josipu Rogliću, geografu širokih zanimanja, među kojima su istraživanja krša bila na prvome mjestu, po kojima je stekao svjetski ugled, govore prof. dr. sc. Mate Matas i prof. dr.sc. Andrija Bognar.

Roglićeve zlatne niti

Akademik Josip Roglić - najveći hrvatski geograf

'Krš i njegovo značenje' - sabrana djela akademika Josipa Roglića – 1. svezak

Znanstveni skup u povodu 100-te godišnjice rođenja akademika Josipa Roglića

Akademik Josip Roglić - stota godišnjica rođenja najpoznatijeg hrvatskog geografa)

Pripremio: N. Buzjak prema članku M. Matasa
Literatura: Herak, M. 1989: Spomenica JAZU posvećena preminulom Josipu Rogliću, redovnom članu JAZU, Zagreb; Matas, M. 2006: Život i djelo akademika Josipa Roglića; Zbornik radova "Akademik Josip Roglić i njegovo djelo", GD Split-HGD Zadar-HGD Zagreb; Rogić, V. 1966: 60. godišnjica profesora dr. Josipa Roglića. Geografski glasnik, 38, 7-15
Copyright © HPD Sveti Jure Zagvozd 2012 - All Rights Reserved!