Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. stoljeća, usprkos relativno lošim uvjetima imala iznimno značenje za Dalmaciju, gdje se pšenica i ječam uzgajaju još od neolita, mlađeg kamenog doba.

Pšenice i druge žitarice su s prostora Dalmacije nestale u proizvodnji, iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo nevjerojatnim uvjetima, na Biokovu, čak i do 1.000 m visi... ..

Obnavljajući obiteljsku staju u vrtači Čulija u planini Biokovo susreo sam se sa neznanjem mnogih državnih službenika o izgledu pastirskih stambenih objekata. Zaključio sam da oni u Zagrebu bolje poznaju izgled nastambe i čime se pokriva krov u Alpama nego u Velebitu, Dinari, Biokovu.

Kao dijete dio ljeta provodio sam u planini u Čuliji gdje se nalazilo blago i gledao sam starije pri popravljanju krovova na stajama. Naime uz dvije staje u docu Drvenik (600 m) na Strani sjeveroisto... ..

1550. godine 30. ožujka prvi spomen naziva Biokovo, javlja se na talijanskom jeziku, kada je nepoznati ljetopisac u Omišu u svom ljetopisu zabilježio ovaj tekst, koji na hrvatskom jeziku glasi: "30. ožujka 1550. bi veliko nevrijeme s vjetrom, a s malo kiše i učini veoma veliku štetu po cijeloj ovoj krajini u vinogradima i na voćkama, i bi velika studen i snijeg na planini Biokovo i drugim planinama u Turskoj”.

Dakle, prava meteorološka vijest. /Naziv planine Biokovo kroz povijest Dr. fra Karlo Jurišić/ 1640. godine prvi spomen crkvice Svetog Jure na plan... ..

Jutro je u Župi, otvaram škure sobe moje rodne kuće i gledam predivnu sliku jele kroz čiju krošnju izlazi sunce. Ljepotica jela biokovska posađena je u dvorištu prije 100 godina prigodom gradnje pojate (staje) i guvna. Posadio je moj pradjed Cvitan, visine preko 30 metara prekrasne stožaste krošnje.

Sa čim usporedit viđeno? Možda sa opisom koji daje narodni pjesnik. Kad zimi sjedi pored komina te uz gusle pjeva o svojoj Bijakovi i njenom kršu: "O Bijakovki Vili Ravijoli koja sidi na kamenu studencu ruba jame i češlja crnu kosu koju vitar mr... ..