22 Feb 2013

BIOKOVO - položaj i prirodna bogatstva Zagvozda

Written by Ivica Buljubašić.

Biokovo je planina koja pripada planinskom lancu Dinarida a proteže se od Dubaca (visine 288 m) preko Zadvarja - Zagvozda -Župe - Kozica - prijevoj Sarnač u dužini od oko 25 km. U svom najvišem dijelu između Makarske i Turije (715 mnv) široka je 7 km, a najuža je kod Sv. Ilije u Rastovcu Donjem (350 mnv).

Njen najveći vrh Sv. Jure sa 1762 metra nadmorske visine, drugi je po veličini vrh u Hrvatskoj. Na istom je smješten odašiljač HRT uz kapelu Sv. Jure. Drugi po veličini vrh Biokova je Sv. Ilija - Gromovnik na čijem vrhu se nalazi kapela posvećena svetom Iliji.

KLIMA ove planine je vrlo zanimljiva (Slika 1). Samim vrhom se dijeli na kontinentalnu i mediteransku klimu. Dakle, sjeverna strana Biokova puno je surovije klime u odnosu na južnu stranu. Zime su duge i hladne. Prvi snjegovi padnu već početkom studenoga, a nekih godina i ranije. Zadnje tragove snijega vidimo do svibnja.

Snijeg zna doseći visinu i do jedan metar (slika 2), dok sniježni smetovi znaju biti visoki i do pet metara a u ožujku 2005. godine niz Biokovske padine su se obrušile lavine što ne pamte ni najstariji žitelji ovoga kraja. S obzirom na duge zime, proljeća kratko traju, za razliku od ljeta koja su duga i sušna. Od vjetrova, bura je olujna, a juga su jaka. Poslije kiša planina se onima koji je gledaju sa sjeverne strane čini tako blizu.

PRIRODNA BOGATSTVA

Sjeverne strane Biokova su uistinu pravi rasadnik prirodnih ljepota. Od šume prevladava jasen, crnograb, do 1000 metara nadmorske visine, biokovska jela, od 900-1300 metara nadmorske visine. Tu srećemo i rijetku vrst jele zakonom zaštićene - TISA. Ona je primjećena na samo nekoliko mjesta u planini. Posebno mjesto zauzima već spomenuta biokovska jela, za koju je specifično da se nakon sječe stabla omlađuje u više grana iz kojih ponovno raste više jela. Stoga je ova jela jedna od rijetkih u Europi sa ovakvim karakteristikama. Uz ovu jelu vežu se i priče da nema Zagvožđana koji u svojoj kući nema barem jedan dio ili detalj napravljen od biokovske jele - daske za pod, stolovi, sećije ... Poznato je i liječenje njenom smolom od udaraca i bolnih mjesta na tijelu. Bukva raste od 1000 metara nadmorske visine do samog vrha planine. Nije iskorištena jer su putevi nepristupačni.

BILJNI POKROV

Raznovrstan je, kako onaj koji je uglavnom namijenjen ispaši stoke, tako i onaj koji zauzimaju ljekovite biljke. Ova planina posebno je bogata raznim vrstama ljekovitih biljaka od kojih sespravljaju razni čajevi i napitci. Kako će u daljnjem tekstu posebno biti obrađene ljekovite biljke, u ovom dijelu teksta samo ćemo spomenuti najpoznatije primjerke istih: IVA, VRIS, KADULJA, JAGLAC, SRČENJAK, ZOVA, LIPA, GLOG, PLANINSKI ŠIIPAK, ODOLJEN, BOKVICA, METVICA, MAJČINA DUŠICA, DUBČAC, BRŠLJAN, ŠLJAN, SPAROGA, PELIN, SLJEZ, SMRIČ ... -

ŽIVOTINJSKI SVIJET

Planine Biokovo posebna je zanimljivost. Krenemo li od podnožja planine najprije ćemo sresti zeca, kunu, lisicu, a penjući se dalje od sredine planine, gdje obitava divlja svinja, naići ćemo na muflona i divokozu u samim vrletima vrha ove ljepotice. Zec, kuna, lisica, jazavac i pokoja divlja mačka jesu autohtona divljač koja na ovim prostorima stalno obitava. Muflon i divokoza naseljena su divljač na planini Biokovo. Zasluga je to u prvom redu truda i rada lovaca LU ZEC koji su istu divljač naselili sa sjeverne strane ove planine na prostorima lovišta kojim je, ne tako davno, dugi niz godina gospodarila ova lovačka udruga. Baš iz razloga spominjanja ove vrste divljači, planina Biokovo nadaleko je poznata i van granica Republike Hrvatske, pokapitalnim i zlatnim trofejnim primjercima.

PTICE i vrste istih kao i mjesto pojedinih s obzirom na njihovu viđenost u planini zauzimaju sljedeća mjesta: JAREBICA KAMENJARKA - od samog podnožja do vrha, KOS, VUGA, ŽUNA CRNA, DJETLIĆ, SJENICA, SLAVUJ, GAVRAN, GOLUB PEĆINAR, ČAVKA, OILA.O BRADAN(KUSTUBERINA), SURI ORAO (rijetka ptica), ŠKANJAC, MIŠAR, ORAO ZMIJAR, KOBAC, ORAO KOKOŠAR ...Od sova viđena je ŠUMSKA SOVA, KUKUVIJA, SOVA UŠARA ...ĆUK i ostale male ptice PASTIRICA, CARIĆ, KOSIR ...Treba spomenuti i zmije. Na padinama, škrapama, stablima žive rijetki primjerci zmija otrovnica kao što su POSKOK - VIPER, RIĐOVKA i PRZAC, te BJELOUŠKA od neotrovnica, uz GUŠTERA - SIVOG I ZELEMBAĆA. Sve ove nabrojene životinje hranu nalaze među životinjskim i biljnim svijetom planine, a da bi mogle opstati svoja obitavališta i staništa uglavnom imaju uz vodu.

VODE

Osim bunara i kamenica zatvorenog tipa na sjevernoj strain se mogu naći i dvije 'žive vode', nalazimo ih na dva mjeesta i to na putu od Stanića prema Kaocima te izvor ispod ledenice Jezero na južnim padinama Mišljena to na i izvor na. Zbog nedostatka živih voda sa sjeverne strane planine a iz razloga jer je voda bila potrebita u planini kako za napajanje životinja tako i za piće stanovništvu, kopali su se ručno bunari u planini. Najpoznatiji su: Šutin bunar, bunar na Dobrom dolu, Jelovac, Prižmerac, bunar Čagljevi stanovi (Unišća), Pišćet, Bunar na Ržišću, Stražbenica, bunari na Kaocima, Lozovci, Ljubović, Bunarić, Grabovik, Ozdrvača, Jabukov pod, Brajevac, Rašac, bunari na Očescima, Matkov bunar…

Dobar dio tih bunara danas je u trošnom stanju te bi ih trebalo obnoviti. Sada se oni uglavnom koriste za napajanje stoke koje je svakim danom sve manje. Prije su ljudi u planini puno više obitavali čuvajući stoku. Da bi boravak ljudi u planini bio što ugodniji, za potrebe njihova stanovanja građene su i mnogobrojne kamenice koje su kao i bunari u trošnom stanju i večina ih više ne drži vodu.

STAJE I STANOVI

Staje i stanovi od kojih su poznate Andrijina staja (smještena iza Rašca na putu od Mucića prema Mucića ledenici), Podrašac, Milića stanovi, Katušića stan, Drljin stan, Gaćin stan, Čagljeve staje, Brzičina staja, Bartulovića staje, Šuvareve staje, Mlikotine staje, Stanića i Sankovi stanovi, odmaralište Ržišće sa torovima, Bartulovića staje i stanovi na Kaocima, stanovi na Dobrom Dolu, Šutini stanovi... Uz staje i stanove u planini sagrađena su i dva stambena objekta: jedan u vlasništvu Hrvatskih šuma na predjelu Kaoca sagrađen za vrijeme Austro-ugarske i planinarska kuća Kaoci (lovački dom na predjelu iza Kaočke glavice sagrađen osamdesetih godina).Težak život je zagvoškog čovjeka tjerao na mukotrpan rad. Uz bavljenje stočarstvom, sječom drva, oni su se davno prije bavili i vađenjem leda iz ledenica kojeg su nosili iz planine i prodavali po sajmovima u Imotskom i Makarskoj u svrhu hlađenja napitaka I čuvanja namirnica. Najpoznatije ledenice su: Mucića ledenica, ledenica pod sv. Jurom, led u jezeru na Mišljenu, ledenica iznad Katušića stana i ledenica na Vlaki (pokraj Šutinih stanova).

ŠPILJE I JAME

Špilje i jame su rasprostranjene su po cijeloj planini. Nisu istražene pa se ne zna njihova dubina kao ni unutrašnjost većine njih. Od većih jama spominju se Kvartir, jama na Katušića stanu, Smrduša, Kusova jama, Sovina jama, Drljina jama, jama podno Čulice, jama iza sv. Ilije, jama u Točilu - Šutina, jama u Ajci ... Od špilja najposjećenija je ona u Gaju desno od Liba put Brnasi-Lokvanj, špilje u Spilicama i špilja Pozjata. Poznata je još i Crna ledenica podno sv. Jure, Jarova rupa, te Mucića ledenica za koju je karakteristično da se u njenoj unutrašnjosti nalazi led koji se prije vadio, a njena dubina je neispitana.

PRILAZI

Prilazi planini Biokovo sa zagvoške strane dosta su teški i nepristupačni, prekriveni sa dosta raslinja i šume, a uz sve to i strmi. Ipak je uspon sa sjeverne strane u odnosu na južnu stranu planine ugodniji jer ima dosta šume koja pravi hlad. Mnogo puteva sa sjeverne strane je markirano i to: Milića - Očesci - Sv. Jure, Turija - Ljubović - Sv. Jure, od Brzica do sv. Jure. Usponi na sv. Iliju koji su vrlo dugi, naporni i teški zato ga posjećuju samo rijetki i iskusni planinari, vodi od Šuta - Šćirovac - Sv. Ilija, zatim Dedića - Sv. Ilija i Stanići- Kaoci - Ćulica - Sv. Ilija. Ovo su samo neki od mnogih putova sa sjeverne strane. Stoga se za odlazak u Biokovo ne preporuča odlaziti onima koje ne poznaju ćudi ove ljepotice, njene puteljke i staze.

Najviši vrh Biokova u zimskom izdanju, umotan u debeli plašt satkan od magle, snijega i leda... (click to enlarge)