Stopanj dolac u Biokovu

Stopanj Stopanj dolac najljepša je vrtača u cijelom Biokovu predstavlja prirodni botanički vrt. Stopanj dolac (1160 m n/m) čine veliki i mali Stopanj dolac impresivnih je razmjera i po veličini je drugi iza doca Osovo. Dimenzije vrtače su promjer na dnu do 150 m, na vrhu do 800 m te dubine po padini do 400 m. 

Stopanj dolac je od pantivijeka vlasništvo mještana Župe odnosno njenog plemena Luetića koji ga obrađuju i njime gospodare, a njihovi stanovi nalaze se na sjevernoj strani doca u predjelu Vlaka. Do kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća doci su obrađivani te korišteni za ispašu blaga i prikupljanje drva, trave i dr.

Prostor vrtače Stopanj dolac djelom je prekriven šumom, od crnogoričnih tu su biokovska jela, tisovina (tisa) te klekovina, od listopadnih vrsta tu su bukva, jarebika, crnograb, mukinja, trepetljika, javor, jasen, kljen, lipa uz desetke drugih raznih drvenastih biljaka, trava i cvijeća. Biološku raznolikost ovog prostora  čine i životinje kao vuk i divlja mačka, kuna, zec, jazavac i dr. Razni leptiri, od vodozemca tu je daždenjak, razne zmije  tri otrovnice crnostrik (poskok), šarulja (riđovka) te planinska šarulja (planinski žutokrug rijetko viđan) te ostale smuculja i dr., gušteri zelembać. Od ptica tu je suri orao, orao zmijar, jarebica, grlica, divlji golub, božji pivac, sokoli  i dr.

Ovaj prostor je pod zaštitom kao Rezervat šume bukve i jele Parka prirode Biokovo ekspozicija Kimet - Sutvid na površini 806 ha. Rezervat u širem smislu površje ovog djela Biokova koje omeđuju vrhovi Kimet - Lađana - Zvitovac - Ščirevac -  Sutvid - Sv. Roko - Knjič - Čubrijan - Lopatina morfološki predstavlja najkrševitiji dio Biokova i Hrvatske, prepun je bogodola (ponikava koja u dnu završava jamom), japurina, žlibina, dolaca (vrtača), jama i spilja.

Samo mali broj ljubitelja prirode i planine posjetilo je ovaj dio Biokove. Pitam se što je razlog da je tako lijep i atraktivan prostor znanstveno slabo obrađen možda iz razloga što je teško pristupačan i zahtjeva veliki napor, ali trud se isplati jer doživjeti, vidjeti i osjetiti čari ovog djela Biokova nije lako opisati..

Ovdje ću vam dati podatke o tisi na Biokovu, jer iste nisam nigdje pronašao a očekujem da će se pojaviti netko iz struke koji će to znanstveno obraditi.

Biokovski predjeli Stopanj dolac i Vlaka čine najjužniju površinu šumske zajednice tise u Hrvatskoj. U masivu Biokova tisa se pojedinačno nalazi i na Riliću. U jugoistočnom djelu Stopanj doca usred guste jelove šume raste najveće stablo tisovine - tise. Možemo reći da je tisa uz biokovsku jelu endem biokovskih šuma razmnožavaju se i generativno i vegetativno (iz panja). Narod je vjerovao da stavljanjem stožine od tisovine u krov svoga objekta neće udariti grom u istu.

Pretražujući znanstvene radove u kojim se spominju ovi dijelovi Biokova bilježim posjete u planinu geografa dr. Ive Rubića i njegova učenika akademika Josipa Roglića, botaničara dr. Fran Kušana, dr. Ivo Trinajstića, dr. fra. Juru Radića sa suradnicom časnom sestrom dr. sc. Marijom Editom Šolić, u novije vrijeme mr. sc. Romana Ozimeca, veliki doprinos očuvanju ovog dijela planine doprinijeli su mnogi šumari  na službi u Imotskom u vrijeme Austrije i Kraljevine Jugoslavije.

Ukoliko primijetite eventualne pogreške i/ili imate sugestije za poboljšanje molimo Vas da nam iste dojavite ispunivši kontakt obrazac kojeg možete pronaći na našim internet stranicama u kontakt sekciji. Unaprijed se zahvaljujemo na razumijevanju. Za bilo kakva dodatna pitanja slobodno nas kontaktirajte!

Autor: Stjepan Roglić
Photo: Stjepan Roglić
Kazivao: Cvitan Roglić, Župa 2012.
Literatura: Dr. Ivo Rubić "Ispaša na Biokovi" Split 1929.
Copyright © HPD Sveti Jure Zagvozd 2012 - All Rights Reserved!