Biokovo je planina koja pripada planinskom lancu Dinarida a proteže se od Dubaca (visine 288 m) preko Zadvarja - Zagvozda -Župe - Kozica - prijevoj Sarnač u dužini od oko 25 km. U svom najvišem dijelu između Makarske i Turije (715m) široka je 7 km, a najuža je kod Sv. Ilije u Rastovcu Donjem (350).

Njen najveći vrh Sv. Jure sa 1762 metra nadmorske visine, drugi je po veličini vrh u Hrvatskoj. Na istom je smješteno dašiljač HRT uz kapelu Sv. Jure. Drugi po veličini vrh Biokova je Sv. Ilija - Gromovnik na čijem vrhu se nalazi kapela posvećena sve... ..

Dolac Osovo (944 m n/m) najveća je vrtača u Parku prirode Biokovo a čine ga Veliko Osovo, Malo Osovo te Nugal. Najimpresivnije su svakako dimenzije ove vrtače, promjer na dnu smjerom Istok - Zapad iznosi 600m, a vrh sa svojih 1900m je još impresivniji. U smjeru Sjever - Jug vrtača je nešto skromnijih dimenzija pa se tako na dnu pruža u dužini od 80m dok se vrh proteže do 800m, te dubine po padini do 900m i visinske razlike od 482m. Osim pastirskih stanova, u zapadnom dijelu vrtače Velikog Osova nalazi se i stari pastirski bunar kojeg je vrijeme lagano načelo pa posve presuši u ljetnim mjesecima.

Osim pastirskih stanova rasutih uokolo vrtače, u zapadnom dijelu Velikog Osova nalazi se i stari bunar kojeg je vrijeme lagano načelo pa posve presuši u ljetnim mjesecima dok je u ostatku godine još uvijek poprilično izda... ..

Stopanj dolac najljepša je vrtača u cijelom Biokovu predstavlja prirodni botanički vrt. Stopanj dolac (1160 m n/m) čine veliki i mali Stopanj dolac impresivnih je razmjera i po veličini je drugi iza doca Osovo / posebno ću ga obradit /. Dimenzije vrtače su promjer na dnu do 150 m, na vrhu do 800 m te dubine po padini do 400 m. 

Stopanj dolac je od pantivijeka vlasništvo mještana Župe odnosno njenog plemena Luetića koji ga obrađuju i njime gospodare, a njihovi stanovi nalaze se na sjevernoj strani doca u predjelu Vlaka. Do kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća doci su obrađivani te korišteni za ispašu blaga i prikupljanje drva, tra... ..

Stara crkvica Svetog Jure na najvišem vrhu Biokova (1762 metra nadmorske visine) obnavljana je više puta kroz povijest. Zagvoški župnik don Petar Kaer (upravitelj župe Zagvozd od 1877. do 1882.godine) objavio je sljedeći dokument o obnovi crkvice Svetog Jure i prenosu moći u crkvicu na Biokovu:

Na 1671. augusta, 31. - Neka se znade da u ono vrime bi prije ovoga rat među Turkom i duždom za 30 godina pak se učini mir među njima na 1670. Tada bijaše prisvitli fra Marijan Lišnjić, biskup makarski, omiški i ašištente duvanjski, sa miništrom mnogopoštovani fra Grgo Ivaka, u Vrdolu kapelanom pošt... ..