Dolac Osovo: najveća vrtača u Biokovu

Dolac Osovo (944 m n/m) najveća je vrtača u Parku prirode Biokovo a čine ga Veliko Osovo, Malo Osovo te Nugal. Najimpresivnije su svakako dimenzije ove vrtače, promjer na dnu smjerom Istok - Zapad iznosi 600m, a vrh sa svojih 1900m je još impresivniji. U smjeru Sjever - Jug vrtača je nešto skromnijih dimenzija pa se tako na dnu pruža u dužini od 80m dok se vrh proteže do 800m, te dubine po padini do 900m i visinske razlike od 482m.

Osim pastirskih stanova rasutih uokolo vrtače, u zapadnom dijelu Velikog Osova nalazi se i stari bunar kojeg je vrijeme lagano načelo pa posve presuši u ljetnim mjesecima dok je u ostatku godine još uvijek poprilično izdašan vodom.

Dolac Osovo od pamtivijeka je gravitirao i pripadao Župi odnosno njenim plemenima, Turić su gospodarili Malim Osovom dok su plemena Miloš, Brnić i Šarić obrađivali Velikim Osovom te Nugalom o čemu svjedoče njihove staje koje se nalaze na njegovim rubovima. Do kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća dolac je obrađivan te korišten kako za ispašu blaga tako i za prikupljanje drva, sijena i slično.

O Osovu piše i hrvatski geograf dr. Ivo Rubić koji je istraživao Biokovo davne 1927. godine: "Tako u jednom velikom docu u selu Župi. Koji se zove Osovo, kad dobro rodi, zna da bude do 100 qu (1 vagon)  krumpira."  

Nekada su pastiri koji su bili na stanu u planini kao i drugi mještani Župe na zavit Svetom Juri išli preko Čulije (staza će biti posebno obrađena u GPX sekciji), prolazili kroz Osovo te na kraju preko padina Kozjaka do Svetog Jure. (vidi kartu).

Prostor vrtače Osovo djelom je prekriven miješanom šumom bukve i hrasa, dok je Malo osovo bogato Biokovskom jelom. Ovaj prelijepi prostor Biokova je na žalost posjetilo samo mali broj ljubitelja prirode i planine te Vas ovim putem pozivamo da ga posjetite i otkrijete njegovu biološku raznolikost, a kako bih vas ohrabrili u našoj 'GPS sekciji' ćemo detaljno opisati stazu te ponuditi GPS trag za download.

Pretražujući znanstvene radove u kojim se spominju ovi dijelovi Biokova bilježim posjete u planinu geografa dr. Ive Rubića i njegova učenika akademika Josipa Roglića, botaničara dr. Frana Kušana, dr. fra. Juru Radića sa suradnicom časnom sestrom dr. sc. Marijom Editom Šolić, te mr. sc. Romana Ozimeca u novije vrijeme.

Do danas nitko nije znanstveno obradio Biokova kao geograf akademik Josip Roglića. Ovaj rođeni Bijakovac iz Župe svjetski poznati geomorfolog i istraživač krša u vremenu od 1927 do 1934. godine istraživao je, a 1934. godine i doktorirao obranivši disertaciju "Biokovo – fizičko-geografske osobine".

I na kraju ne mogu a da još jednom ne upitam što je razlog da je tako lijep i atraktivan prostor neposjećen i znanstveno slabo obrađen? Dali je to možda zato što je prostor teško pristupačan i iziskuje veliki napor!? Kako bilo trud se isplati jer doživjeti, vidjeti i osjetiti čari ovog djela Biokova nije lako opisati!

Pogled na Osovo iz pticje perspektive...(click to enlarge)