NAJAVA: Hodočašće Svetom Roku na Biokovu

Written by Teo Bartulovic.

roko 00 sU crkvici Sv. Roka, na istoimenom vrhu, u Parku prirode Biokovo, u subotu, 21. kolovoza, služit će se tradicionalna Sveta misa prigodom svetkovine Sv. Roka  a misno slavlje će kao i obično predvoditi don Dražen Balić, s početkom u 10 sati. Ovo je treće i posljednje hodočašće ove godine u organizaciji našeg društva pa ukoliko ste propustili prethodna dva ova vam je posljednja prilika da protegnete noge i prisustvujete misnom slavlju na jednom od Biokovskih vrhova.

Ukoliko zanemarimo da se do Sv. Jure može i autom dodatni podstrek za uspon može biti i činjenica da je ovo najpristupačnije hodočašće pa savladavanje uspona na 1228 metara visok vrh Svetog Roka ne bi trebao predstavljati neki osobiti problem čak ni onima koji i nisu pretjerano dobroj fizičkoj kondiciji. Olakšavajuća okolnost je i to što se uz stazu nalaze dva izvora vode odnosno kamenice pored kuće na Čuliji te na Vlaki stotinjak metara prije Luetića stanova pa nema potrebe da se opterećujete sa pretjeranim količinama tekućine.

Do vrha se može iz nekoliko pravaca od kojih preporučamo onaj iz zaseoka Takala jer se radi o najkraćem a samim time i o najpopularnijem smjeru uspona. Zaseok je smješten nekih 4-5 kilometara od tunela Turija u smjeru Vrgorca preko puta župne crkve Sv. Ivana.

Staza iz sela skreće lijevo prema Mačicinim stajama, Gradskoj špilji te dalje prema Čuliji, s tim što preporučamo da se pri usponu ne ide prema kućici već direktno prečacem prema staji u Trepetljikovcu, a objekt na Čuliji možete posjetiti pri povratku kao je prikazano na mapi dolje.

Po napuštanju staje u Trepeljikovcu ulazimo u Jeliće a staza postaje osjetno strmija i zahtjevnija ali istovremeno i iznimno lijepa jer dijelom prolazi kroz najzdraviju i najveću prašumama na području parka prirode Biokovo koja čuvaju 70% stabala biokovske jele (abies bikoviensis, lat.) stabala biokovske jele (abies bikoviensis, lat.) endemske vrste čija stabla dosežu visinu do 30m, a opseg do 4 m. Nakon kojih pola sata iz šume se izlazi na sedlo podno Svetog Vida odakle puca predivan pogled na najviši vrh Biokova.

Ono što veseli je da uspon tu praktički prestaje i dalje nastavljate laganom šetnjom pored njjužnijeg stabla tise (Taxus baccata L.) prema kamenici na Vlaki koja se nudi kao idealno mjesto za odmor i obnovu zaliha vode te dalje prema vrhu Sv. Roko i kapeli smještenoj neposredno ispod njega.

Osim ove staze moguć je i uspon iz zaseoka Zaseok Turići (620 mnv) preko Blogova dova, te iz zaseoka Roglići(420 mnv) preko predjela poznatom kao Robovi doci. Zadnje ali ne manje važno, objektu se može pristupiti i s južne strane od šumarske kuće Lađana preko Šćirevac (1364 m) i doca Jalovik. Sva tri spomenuta pravca uspona se križaju sa već spomenutom stazom koja ide iz Takala pa ih nije potrebno posebno opisivati.

Od ne markiranih pravaca najpopularniji je onaj uhodanom stazom sa sjeverne strane iz zaseoka Luetići koja ujedno može bit zanimljiv smjer povratka za one koji preferiraju kružne ture. Staza sa Ravne vlaške preporučuje se samo iskusnim i fizički spremnim i spretnim planinarima jer dio od Kimeta preko Stopanj doca na žalost još nije uređen.

Naš Stipan će na Čuliji biti već od petka jutro, pa svi koji krenu na dvodnevno hodočašće i odluče se da koriste Čuliju kao baznu stanicu mogu računati na maksimalnu susretljivost domaćina, te neizostavnu i srdačnu dobrodošlicu svojstvenu svim zabiokovcima.

Ukoliko Vam je potrebno ovdje možete skinuti u visokoj rezoluciji kartu koji pokriva ovaj dio Biokova te ju potom isprintati, prebaciti na smartphone, tablet ili nešto treće i poslužiti se njome u slučaju nužde.

Iako staza nije tehnički zahtjevna, planinarenje je samo po sebi potencijalno opasna aktivnost pa bih iskoristio priliku da sve hodočasnike pozovem na oprez i napomenem da se u slučaju bilo kakvih problema nazove 112!

Detaljna statistika i virtualni pregled staze Takalo - Sv. Rok - Čulija - Takalo
 
Ukupna duljina:

8.71


kilometara

  Atraktivnost: star   star   star     
Preuzmi GPS trag:
download
Zahtjevnost staze: star   star   star
Sagoreno ćevapa: burger  burger
Polazište: Zaseok Takalo
Odredište: Sveti Roko
Ukupni uspon: ˄ 4,34 km / 1500 m
Ukupni spust: ˅ 4,47 km / 1569 m
Minimalna visina: ≈ 436 m
Maksimalna visina: ≈ 1292 m
Markacija staze: Osrednja
google.maps.MapTypeId.HYBRID 1 1 1 1 1 1 1 #0000FF Distance Elevation Speed Heart Rate Distance: {0} {2} Elevation: {1} Distance: {0} {2} Speed: {1} Distance: {0} {2} Heart Rate: {1}
Penjanje je samo po sebi potencijalno opasna aktivnost i zbog toga uvijek provjerite informacije koje ste dobili iz razno raznih izvora prije nego što se na njih oslonite! Autori se ograđuju od odgovornosti za bilo koje posljedice ili povrede do kojih bi eventualno moglo doći korištenjem informacija preuzetih sa ovih stranica!



Misno slavlje u kapelici Sv. Roka održava se 16. kolovoza na blagdan sv. Roka ukoliko on pada u subotu a ukoliko ne hodočašće se pomiće na prvu subotu po tom danu to jest prvu subotu poslje Velike Gospe.

Sveti Roko je planinski vrh koji je smješten istočno od Sutvida (1332 m) te sa istim čini planinski greben. Kapelica Sv. Vida koja je stajala na vrhu Sutvida porušena je u prvoj polovini 20. stoljeća čestim udarima groma i više nije obnavljana. Isto se događalo i sa kapelicom Sv. Roka ali je nju narod, kao zavjet Sv. Roku za obranu naroda Župe od kuge, uporno obnavljao i do danas sačuvao.

Crkvica na strmom vrhu visokom 1228 metara je podignuta za vrijeme mletačke uprave u vrijeme epidemije kuge u slavu Sv. Roka, zaštitnika bolesnika. Svojim oblikom podsjeća na srušenu crkvu Sv. Jure na vrhu Biokova. Izloženost udarima vjetra i gromova tražila je stalnu brigu i popravke kako se ne bi urušila. O jednom od tih popravaka svjedoči i ostatak uklesanog natpisa s podacima o caru Franji Josipu, koji je za svog prolaska tim krajem 1875. godine, darovao 100 forinti za njezinu obnovu. Ostatak tog natpisa, koji je izlomljen udarima groma, ugrađen je u zid crkvice. Zadnja veća obnova izvršena je 1994. godine.

Ovaj predio (širi prostor Budine) je iznimno bogat najzdravim prašumama na području parka prirode Biokovo te čuvaj 70% stabala biokovske jele (abies bikoviensis, lat.) endemske vrste čija stabla dosežu visinu do 30m, a opseg do 4 m. Ono što ju čini posebno različitom od ostalih četinjaca na ovim prostorima je sposobnost da se samoobnavlja odnosno ima sposobnost da iz odsječenog panja iznikne novi vrh ili da se obnovi primarni vrh ukoliko se isti slomi. Takav način obnavljanja rezultira impresivno velikim stablima sa debelom osnovicom iz koje raste, paralelno, više vrhova.

Predio Budina površine je 25 hektara i čine ga vrtače Velika i Mala Budina, a omeđena je vrhovima Budina (1311m), Lovrin greb (1304m), Vrvo Budine (1349 m), Dolina (1329m), Špurkovača (1309m) i Oberi (1277m). Kako je netko davno procijenio sa 1500 stabala biokovske jele (mnogi su mišljenja i nekoliko puta veći broj). Zbog velike udaljenosti od naselja te gorovitosti i neprohodnosti terena ova vrtača široj javnosti je posve nepoznata. Vjerojatno je to jedan od ključnih razloga što je sačuvana do danas. U svakom slučaju potrebno ju je očuvati za buduće generacije.

Govoreci o ovom najmanje poznati dijelu Biokova ne mogu a da ne spomenem Stopanj dolac (1262 m) najljepšu vrtaću na Biokovi koja sa svojim impresivnim promjerom od 200 m na dnu te jos impresivnijim promjerom vrha koji iznosi gotovo 1000 m i dubinom od vrtoglavih 300 m predstavlja  najveću od najvećih vrtača na cijelom Biokovu.

Nedaleko od staze koja vodi prema Svetom Roku ispod vrha Sutvid nalazi se Ledenica Jarova rupa, koja je zahvaljujući  akademiku Roglić davne 1935 dobila prvi poznati nacrt nekog speleološkog objekta na Biokovu. Osim spomenute ledenice ovo podrucje je bogato i spiljama a najpoznatija među njima je Gradska spilja koja se nalazi na putu od planinarske kuće Akademika Josipa Roglića na Čuliji prema mjestu Župa.

Bonus: Aerial photos

POVEZNICE

Akademik Josip Roglić (1906-1987)

Planinari obnavljaju crkvicu Svetog Roka

Biokovska jela - Abies alba biokovoensis

Planinarska kuća 'Akademik Josip Roglić' na Čuliji

Otvaranje Planinarske kuće 'akademika Josipa Roglića' na Čuliji

Planinarski putovi u PP Biokovo kojim upravlja HPD 'Sveti Jure' Zagvozd

Tradicionalno hodočašće i misno slavlje na Biokovskom vrhu Sveti Roko


Autor: Teo Bartulović
Photo: Teo Bartulović
Copyright © HPD Sveti Jure Zagvozd 2013 - All Rights Reserved!